Etape Razvoja Carsije Kao Zanatlijsko Trgovackog Centra

Borislav ANDREJEVIĆ / Etape razvoja čaršije kao zanatlijsko-trgovačkog centra Niša Niški zbornik 1, Ka istorijskoj sintezi… 197…

ETAPE RAZVOJA ČARŠIJE KAO ZANATLIJSKO-TRGOVAČKOG CENTRA NIŠA

Jedna od osnovnih komponenti istorije Niša turskog razdoblja, koja se mora sagledati kao njen integralni deo, jeste razvitak trgovačkog dela naselja - čaršije sa objektima i njihovim arhitektonskourbanim karakteristikama.
U predturskom periodu Niš nije bio građen po principima pravog gradskog naselja, što je, uostalom, bio slučaj sa skoro svim srednjevekovnim gradovima Srbije vojnog karaktera. Manji broj gradova, i to uglavnom trgovački i rudarski centri, kao i značajnija administrativna sedišta, imali su nešto jasniju gradsku fizionomiju: trg naseljen trgovcima, najčešće sa Primorja i podgrađe - van tvrđavskog kompleksa.

Dolaskom Turaka niško naselje se gradi na novom principu podele: čaršija kao zanatlijsko-trgovački centar i mahale, gradske četvrti skoncentrisane oko muslimanskih sakralnih objekata. (Džemati, kao delovi niškog naselja, nastanjeni stranim državljanima ne pominju se u izvorima). Uslovi pod kojima se trgovački deo naselja razvijao u početku turskog razdoblja prošlosti Niša, kada nije bilo ratnih razaranja, mnogo su doprineli koncepciji njegove izgradnje i daljeg širenja. Shvatajući značaj komunikacije i izuzetan položaj naselja, Turci ulažu naiore da ga arhitektonski oblikuju, gradeći monumentalne karavanseraje, imareta, menzilhane, hanove i dućane. Bez obzira ka anonimnost graditelja, koja ne dozvoljava da se sa sigurnošću tvrdi koliko je i kakav uticaj značajnih osmanskih arhitekata i majstora, ipak se mora ukazati na korišćenje nacrta vrhunskih turskih majstora pri gradnji mnogih značajnih objekata. Majstori dunđeri iz naših krajeva, koristeći nova iskustva i trpeći snažan uticaj osmanske arhitekture u gradnji bilo stambenih objekata ili magaza, dućana i raznih drugih ucerica, stvarali su novu fizionomiju niškog trgovačkog centra.

U budućim istraživanjima turske epohe razvitka Niša, imperativno se nameće potreba da se prouči i ukaže na formiranje trgovačkog dela grada i na etape njegovog širenja i ekonomskog jačanja. Jer, poreklo i uticaj, vremenski i prostorno veoma raširene orijentalne koncepcije turske čaršije, - nedovoljno je ispitana oblast istorije Niša.

Etape razvoja niške čaršije, u više od četiri veka dugoj turskoj epohi, vremenski su izdiferencirane, tako da se mogu pratiti; istovremeno, funkcionalno i prostorno širenje čaršije može se objasniti zahvaljujući u prvom redu turskim, a isto tako austrijskim i drugim zapadnim izvorima.

Prva etapa razvoja čaršije - od turskog zauzeća Niša 1455. godine do prvog austro-turskog rata 1689-90 - karakteriše se brzim i snažnim prosperitetom naselja, zahvaljujući ponajviše okolnostima da je Niš za sve vreme bio po strani od ratnih sukoba i razaranja. To je period veoma snažne ekspanzionističke turske politike, kada je Niš već duboko u unutrašnjosti Osmanlijskog carstva i kada se pominje u nzvorima kao najniža jedinica turske administrativne podele - kadiluk, kaza (srez), što je doprinelo da ne bude vojno utvrđenje, već široko otvoren trgovačko-zanatlijski centar

Počeci osmanlijske građevinske delatnosti u Nišu sa karakteristikama turske provincijske arhitekture, evidentni su u ovoj etapi već 60tih i 70-tih godina XV veka. Prema Niškom popisnom defteru iz 1498. godine, tada počinje i formiranje čaršije, što ukazuje na sve veći ekonomski značaj naselja, a istovremeno i na orijentaciju Niša ka zanatskoj proizvodnji i trgovačkoj delatnosti.

U prvoj polovini XVI veka Niš doživljava snažan ekonomski polet. Izgradnja velikog broja stambenih objekata uslovljena je sve većim i bržim naseljavanjem turskog življa, naročito tokom druge decenije XVI veka. Izgradnja prvih karavanseraja za potrebe stranih trgovaca, naročito Dubrovčana, kao i veoma nagli rast trgovačke čaršije u kojoj je tada bilo skoncentrisano preko 50 dućana, zatim širenje naselja na levoj obali Nišave sa već oformljenih pet mahala, dokazuje da je Niš ušao u najznačajniju fazu razvoja u ovoj etapi.

Koncepcija razvoja čaršije i naselja na levoj obali Nišave, zasnovana kraje.m XV i početkom XVI veka, nije menjana ni u XVII veku. Koriste se komunikacije koje i dalje imaju odlučujuću ulogu u njegovom širenju. Sredinom XVII veka, prema turskim izvorima, Niš je po važnosti i pros­transtvu „treće konačište" na delu carigradskog druma od Beograda do Sofije.

U drugoj polovini XVII veka formiranje niške čaršije se već prostorno uobličava, jer oko 200 dućana u njoj predstavljaju najviši domet razvoja zanatskotrgovačkog centra naselja u ovoj etapi. Intenzitet daljeg razvoja čaršije opada od 80tih i 90tih godina XVII veka, kada Turci otpočinju sa utvrćivanjem grada i sve većom koncentracijom vojnih snaga, čime Niš prerasta postepeno u važan vojni centar. Ovim se završava prva etapa razvoja niške čaršije i nastaje duži period stagnacije usled austroturskih ratova i nestabilnosti tržišta i komunikacija.

Druga etapa razvoja niške čaršije obuhvata vreme od prvog austrijskoturskog rata 1689-90. do Čegarske bitke 1809. godine, čija je osnovna karakteristika opadanje broja stranih trgovaca i prihoda od trgovine i zanatstva. Ova se etapa može podeliti u dva perioda razvoja.

U prvom periodu na početku veka, posle većih razaranja u austrijskoturskom ratu 1689-90. godine, Turci ulažu velike napore, najveće od kada su ga osvojili, da ga fortifikaciono i vojno obezbede, pa se orijentišu na organizaciju snažnog odbrambenog sistema grada.

Za period s kraja XVII i prve polovine XVIII veka postoji veoma obimna i još nedovoljno proučena austrijska graća o Nišu. Izuzetno značajni izvori za urbani razvoj naselja predstavljaju austrijski planovi Niša. Mnogi od njih su raćeni veoma precizno, sa mnogo detalja gradskog naselja, trgovačke čaršije i pravcima komunikacija i ulica, te uz pisane turske i austrijske izvore ovog perioda mogu dati nove podatke o niškom naselju.

Drugi period, koji počinje 60tih godina XVIII veka, karakteriše se najpre oživljavanjem, a krajem veka i snažnim prosperitetom čaršije. Njeno jačanje uslovljeno je, najpre, dužim periodom mira, a zatim, ukidanjem velikih vanrednih turskih nameta za zidanje tvrćave. Širenje čaršije, prema turskim i austrijskim izvorima, veoma je evidentno Podignuto je 25 novih hanova, 9 kafana i veliki broj novih dućana i magaza, pošto se broj stranih trgovaca naglo povećao posle 1737. godine, i to naročito Jevreja, a zatim Cincara, Grka i Srba. Ova snažna graćevinska delatnost i ekonomsko i privredno oživljavanje čaršije dostići će vrhunac sredinom XIX veka.

Treća etapa razvitka čaršije traje od početka XIX veka do osloboćenja Niša od Turaka. Za samo sedam decenija, koliko traje ova poslednja etapa turskog razvoja čaršije, zanatlijskotrgovački deo naselja na levoj obali Nišave doživljava svoj najznačajniji rast. Do 1833. godine, kada se Niš našao u graničnoj oblasti prema autonomnoj Srbiji, razvoj čaršije je bio usporen snažnim nacionalnooslobodilačkim pokretom Srba, koji se preko prvog i drugog ustanka odrazio i na ove krajeve; revolucionarna delatnost i na samom niškom području mnogo je doprinela nestabilnosti ekonomskih i trgovačkih prilika u gradu. Posle 1833. godine Niš se veoma brzo gradi i razvija, čemu doprinosi sve veće naseljavanje turskog življa iz Beograda i severne Srbije. Broj stanovnika u Nišu, čak i posle katastrofalne epidemije kuge 1838. godine, kada je 8.000 Nišlija umrlo, bio je veći nego u Skoplju.

Izuzetno razdoblje urbanog razvoja Niša nastaje za vreme Midhatpašinog upravljanja gradom, kada obim gradnje dostiže veoma visok nivo. Naselje je imalo 30 mahala, a trgovački centar 1.507 dućana, 26 hanova, tri velika magacina, 23 tabakana na Nišavi, veliku javnu radionicu za preradu kožeislahane, prvi veći privredni objekat u Nišu i uz to „špeditersku kompaniju za prevoz robe i putnika".

Na prelazu iz XIX u XX vek iiška čaršija doživljava novu etapu razvitka, u novim društvenoekonomskim odnosima, nastalim posle osloboćenja Niša od Turaka i njegovog prisajedinjenja Srbiji.

U prvom periodu, koji traje do završetka srpskobugarskog rata 1885. godine, čaršija stagnira. Njena ekonomska moć opada usled velikih materijalnih izdataka, naročito zanatlija, radi otkupa turskih objekata u čaršiji, kao i velikim odlivom novca odlaskom Turaka, vlasnika prodatih objekata i drugih nepokretnosti.

U ovom periodu Niš dobija prvi regulacioni plan, po kome se niška čaršija počinje da oblikuje na novim arhitektonskourbanističkim zahtevima. Uklanjanjem velikog broja ćepenaka i turskih udžerica sklonih padu, centralno gradsko tkivo sve više dobija karakteristike modernog trgovačkog kvarta.

Ekonomsko oživljavanje bitna je karakteristika drugog perioda razvoja niške čaršije. To je period koji se završava sa majskim prevratom 1903. godine. Nosioci ovog oživljavanja su uglavnom strani trgovci i zanatlije.

Čaršija dobija, posebno zahvaljujući ulaganju stranaca, prostrane trgovačke radnje, zanatlijske radionice i velika stovarišta.

U trećem periodu, od početka balkanskog n prvog svetskog rata, niška čaršija se veoma brzo razvija, čemu je doprinela nagla industrijalizacija grada i sve veće ulaganje stranog kapitala. Niš u ovom periodu do­bija novi regulacioni plan, odobren od Ministarstva graćevina početkom 1907. godine. Mada je osnovna koncepcija ovoga plana - razvoj naselja u kompleksu Čaira - bila vrlo diskutabilna, ipak principi razvoja čaršije nisu bitno menjani i svi problemi urbanizacije centra grada usaglašavani su prema ovom planu i posle prvog svetskog rata.

Borislav ANDREJEVIĆ

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License