Jos Pre Vise Od 110 Godina Srbija Garantovala Bezbednost Arn

Narodne novine, 1993. godine

Još pre više od 110 godina
SRBIJA GARANTOVALA BEZBEDNOST ARNAUTIMA
- Smrtna kazna za prekšioce
- Naredbe potpukovnika Stevana Biničkog
-
O bezvlašću u tek oslobo
kuća opljačkane- Iz ovoga

Nakon oslobođenja Prokuplja od Turaka, krajem 1877. godine i njihovog bekstva, u gradu je ostalo veliko bogatstvo. Dok još nije bila uspostavljena nova, srpska vlast, pljačkaške bande su obijale vojne magacine i napuštene turske bogataške kuće u Hunđur Mahali (carskoj mahali), koja je obuhvatala današlji deo Prokuplja od Hotela „Hameum" do sadašnje zgrade Osnovne škole „Nikodije Stojanović Tatko" zatim naviše ka Borovnjaku i naniže ka Toplici.

O bezvlašću u tek oslobođenom Prokuplju Dr Vladan Ćorđević u knjizi „Srpsko turski rat". između ostalog piše: „U Prokuplju je vladao pravi haos. Usred varoši grozan požar. U najbližoj okolini haraju arnauti, ubijajući svakog koji dođe do ruku. Građanstvo,zaplašeno, skrivalo se po kućama. Trški pljačkaši, kako meštani tako i sa strane, obijali su kuće i ambare odbeglih Turaka, odnoseći sve što nađoše.Čak su dolazili ljudi s one strane Jastrepcai Kopaonika sa tovarnim kolima da vuku žito iznapuštenih koševa i ambara. Onaj deo varoši koji je goreo, opasan je vojničkom stražom i vojska je gasila požar. Beše se govorilo o nekim velikim crkvenim novinama, da ih je crkveni putor zakopao u svom dućanu, pod bačvom kominjaka, a taj dućan je u požaru izgoreo, pa je tu postavljena naročita straža da pazi na zgarište…“

Nesšto kasnije, drumom preko Mramora i Debelog brda, iz Niša je prešao i u Prokuplju se smestio Štab Ibarske divizije sa komandantom potpukovnikom Stevanom Biničkim na čelu. Prokupčani su se obraćali svakojakim molbama i žalbama pa čak i za brakorazvodne parnice. Strog, ali pravičan komandant, Binički je energično zavodio red u gradu. Od mahale do mahale, varoški dobošar je stanovništvu Prokuplja čitao njegovu naredbu:
„Pri zauzeću Prokuplja i okolnih mesta izdata je zapovest narodu ove nahije da se svačija imovina i lična sloboda čuva i štedi, a carsko i spahijsko žito i druga dobra da se ne smeju birati već da se sve ono što je ko odneo vrati na svoje mesto. Ova zapovest je ne samo što se ne ispunjava već j epljačk auzela takve razmere da se zapečaćeni magacini otvaraju i hrana iz njih odnosi. Osim toga, još niko nije vratio stvari koje su iz turskih kuća opljačkane. Iz ovoga se vidi da među građanstvom ima ljudi koji ne pojme važnost naših ratovanja. već svoje lične koristi pretpostavljaju sreći i budućnosti vaskolikom srpskom na rodu.

Građani! stid i sram postići će i kaljati dušu svakog onoga koji se u sadašnjim prilikama ne bude pridržavao reda i poštenja. Braćo! Mi nismo došli ovde da ugnjetavamo, varamo i otimamo, nego da vas oslobodimo, pa da svi zajedno posle, bez razlike na veru i poreklo kao braća i ponosni ljudi živimo. Ko protivno ovome bude radio biće nemilosrdno kažnjen“.

Svojim područnim starešinama, potpukovnik Stevan Binički izdaj eovakvu naredbu:
- Vojsci da se saopšti da se ničije imanje ne sme dirati. Za pljačku biće svaki streljan a tako isto i za nasilja koja bi se činila bilo Srbima, bilo Turcima i Arnautima. Svačije imanje, a naročito čast ženska, da se najpoštenije čuva i štedi, jer ću biti nemilosrdan prema istupima ovakvog reda. Kada odeljenja vojske ili pojedinačne patrole ulaze u turska i aranutska sela, neka se starešine sporazumevaju sa poglavarima (kodžbašama) ili kmetovima seoskim i niko bez dozvole ne u ulazi u turske i arnautske kuće, a ako domaćini to ne dozvole onda se treba pošteno vladati i ne vređati čeljad. Očekujem da će se naša vojska pokazati ovako kako se i od svake izobražene evropske vojske s pravom može tražiti.“
Ovakvim strogim naredbama, hapšenjima pa možda i nekom smrtnom presudom, potpukovnik Stevan Binički je zaveo red u Prokuplju a osnovna želja mu je bila da se ne stvori antagonizam među stanovništvom, naročito prema Arnautima, jer su Turci uglavnom bili izbegli, pa je Arnautima garantovana puna bezbednost.
Dragoljub Mijatović
Narodne novine, 900428

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License