Kontakti Sa Drazom Mihailovicem

KONTAKTI SA DRAŽOM MIHAILOVIĆEM

Posle organizovanja četničkih odreda, u prvom redu u Toplici, a potom i u drugim krajevima Srbije, polovinom ili krajem avgusta 1941. godine, Kosta Pećanac stupa u kontakte i sa Dražom Mihai-lovićem, kome su se na Ravnoj gori počeli da priključuju grupe oficira i vojnika jugoslovenske vojske. Svedočanstva o tome ostavili su sam Draža Mihailović, tako i neki drugi njegovi komandanti. U svom prvom obraćanju narodu, takođe na Vidovdan 1941. godine, Draža je, pored ostalog rekao: "Na jugu Srbije još uvek planduje i širi se Kosta Milovanović - Pećanac". Ako se ne bude priključio nama, nek zna dobro da neće dugo komandovati. Ne mogu biti dva komandanta. Jednostavno,ja ili on, a zna se ko ima ovlašćenja sa najvišeg mesta… "14.

U pomenutoj knjizi "Ravna gora", autor navodi i izjavu majora Paloševića, ađutanta u štabu Draže Mihailovića, koji je pričao kako je posle raspada jugoslovenske vojske, 1941. godine, bežeći iz Bosne, hteo da dođe na planinu Jastrebac, jer je čuo da je Kosta Pećanac tamo okupljao četnike za otpor okupatoru. Usput je naišao na Čiču (Dražu) koji ga je odgovorio od te namere. Nikola Kalabić, komandant Kraljeve garde u četnicima DM, prvo je juna-jula 1941. proizveden od Koste Pećanca za vojvodu Rudničkog, pa je kao takav bio i na pregovorima sa Nemcima na planini Bukulji. Pripit, a retko kada je bio trezan i bez harmonikaša uz sebe, Kalabić se hvalisao kako je sa ponosom nosio zastavu Koste Pećanca i posredovao u sukobu Pećanca i Mihailovića da bi sprečio krvoproliće… Pećanac je, po kazivanju Kalabića, tvrdio da je on jedini ovlašćen da bude komandant četnika, ako bude dobre volje može Dražu "kao pukovnika uzeti za šefa svog načelnika štaba".15

Pored Nikole Kalabića i brojni drugi Dražini komandanti postali su prvo Pećančeve vojvode. Tako je Dragutin Keserović bio vojvoda Rasinski, a Dražin komandant korpusa Milutin Radojević, vojvoda Stalaćki, general Ljuba Novaković vojvoda šumadijski, a vojvoda sa Pećančevim dekretom bio je i Zvonko Vučković i dr.Uz to, Kalabić se hvalio kako je još 1936. godine stupio u četničko udru-ženje, kao i da je među prvima 1941. dobio zvanje vojvoda. Isticao je da je Kosta Pećanac bio prvi srpski gerilac, jer je pre Draže osnovao naoružane četničke odrede.

Draža je sa svoje strane slao Pećancu emisare Pavla Meškovića i Acu Pavlovića. Kada je Kosta Pećanac pročitao Dražino naređenje, pocepao ga je i ponovio da Draža može da bude načelnik njegovog štaba.

Iz svedočenja Milana Nedića, na saslušanju u OZNI za Srbiju od 3. februara 1946. godine preko leta 1941. godine došlo je i do sastanka Draže Mihailovića i Koste Pećanca, pa o tome Nedić kaže: "Trebalo je da dođe do saradnje između Draže Mihailovića i Koste Pećanca, ali se nisu mogli složiti po pitanju voćstva, a naime Pećanac je na tom sastanku postavio zahtev da on bude vrhovni komandant svih četnika, a Draža Mihailović načelnik štaba, dok je Draža postavljao da on dobije ulogu vrhovnog komandanta, a Pećanac da bude kao neka vrsta počasnog komandanta štaba, pa su se zbog toga razišli."16

Na kontakte Koste Pećanca sa "brojnim višim i nižim oficirima i đeneralima, kao i sa nemačkim predstavnicima", ukazuje i pismo koje je uputio 26. avgusta 1941. godine sa planine Bukulje, svom "zastupniku, vojvodi Milošu Kosančiću".17

Od "đenerala" zna se da je sastanku prisustvovao general Ljuba Novaković, ali očigledno je u to vreme došlo i do susreta Pećanca i Draže Mihailovića, i to posredstvom Nikole Kalabića.

Navedeno pismo je interesantno i još po nečemu. Pećanac se jadao da mu je stavljeno na raspolaganje više pušaka, ali, nažalost, "nemam kome da ih dam, jer ovo nije Toplica". "Ovde su robijaši i razbojnici izmešani sa komunistima u tri-četiri sreza uzeli vlast u svoje ruke". Pošto naređuje da se "svom silom spreči ovo zlo" (kao u Šumadiji - prim. a.), Pećanac se hvali: " Ja se ovde nalazim u društvu najjačih umova koji su u Beogradu i Šumadiji.

Sudbina mi je donela da ovu krupnu ulogu odigram baš u srcu Šumadije i na ovom mestu gde se borio Karađorđe sa svojim odredima 1804. godine za oslobođenje Srbije od turskog ropstva." Pri kraju konstatuje da pregovori sa Nemcima idu dobro i "biće rešeni po našoj volji".18

Kosta Pećanac pri kraju pisma jednom rečenicom ukazuje na prisustvo Engleza u svom štabu, napisavši: "Postupajte prema Englezima dobro." Interesantno je o kakvim se to Englezima radilo u Pećančevom štabu na planini Sokolovici avgusta 1941. godine?
Iz knjige: ČETNICI KOSTE PEĆANCA U DRUGOM SVETSKOM RATU - Milorada Kozića

BlinkListblogmarksdel.icio.usdiggFarkfeedmelinksFurlLinkaGoGoNewsVineNetvouzRedditYahooMyWebFacebook

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License